GERB (gastroezofagealna refluksna bolest)

2018-01-19T22:42:51+02:00 By |Gastroenterologija|0 Comments
  • Pedijatrijska ordinacija Beograd

Šta je u ovom članku?

  • O GERB-u
  • Simptomi GERB-a
  • Komplikacije GERB-a
  • Dijagnostikovanje GERB-a
  • Tretman GERB-a
  • Kada pozvati doktora

O GERB-u

Gastroezofagealni refluks predstavlja vraćnje želudačnog kiselog sadržaja iz želuca u jednjak. Normalno je da se on dešava nekoliko puta tokom dana, ali ne bi trebao da pravi tegobe. Ukoliko vraćanje ovog kiselog sadržaja provocira simptome, kao što su bol, pečenje ili osećaj kiseline iz grudne kosti onda govorimo i gastroezofagealnoj refluksnoj bolesti (GERB-u).

Veliki broj odraslih je nekad u životi imao osećaj gorušice. Ali GERB nije samo problem odraslih – mogu ga imati i deca, i to od najranijih uzrasta.

Simptomi GERB-a

Najčešći simptom GERB-a je osećaj gorušice (pečenje i osećaj kiseline iza grudne kosti). Pored gorušice simptomi mogu biti i:

  • stezanje u grudima
  • „lupanjeˮ srca
  • povraćanje
  • nenapredovanje (naročito kod malih beba)
  • uznemirenost nakon hranjenja
  • učestale opstrukcije koje ne odgovaraju na primenjenu inhalatornu terapiju
  • učestale upale sinusa ili srednjeg uha
  • nadražajni, uporni kašalj

Komplikacije GERB-a

Neka deca razvijaju komplikacije GERB-a. Stalni refluks želudačne kiseline može dovesti do:

  • upalu donje trećine jednjaka (esophagitis). Upala može biti laka, srednja i teška. Kod teške upale u povraćanom sadržaju može biti prisutna i krv
  • suženje donje trećine jednjaka koje otežava gutanje hrane
  • Barrett-ov esophagus (sluznica jednjaka je zamenjena sluznicom želuca. Ova promena predstavlja prekancerozno stanje)

Dijagnostikovanje GERB-a

Sumnja na GERB se postavlja na osnovi anamnestičkih podataka.

U zavisnosti od uzrasta, zavisiće i dijagnostički i terapijski pristup.

Kako je dijagnostika GERB-a prilično invazivna, a kako se sumnja na GERB postavlja na osnovu podataka koje dajete, uglavnom se već nakon razgovora i pregleda deteta daje terapija.

Medjutim, kada se sumnja da postoje komplikacije GERB-a ili kod dece kod kojih tegobe ne prolaze na primenjenu terapiju, rade se sledeća ispitivanja:

  • Gutanje barijuma. Ovo je poseban tip rentgenskog snimanja koji može pokazati vraćanje želudačnog sadržaja u jednjak, ali i druge abnormalnosti u gornjim delovima digestivnog trakta. Za ovo ispitivaje, Vaše dete mora progutati malu količinu bele tečnosti (barijum). Ova tečnost se prati tokom rendgenskog snimanja.
  • 24-časovna pH-metrija sa impedancom. Ovo se smatra najtačnijim načinom detekcije refluksa. Pedijatar gastroenterolog postavlja tanku, fleksibilnu sonda kroz nos u jednjak. Plasiranje sonde je neprijatno ali bezbolno. Po plasiranju sonde dete se brzo navikne na nju. Tokom snimanja je bitno da dete ima uobičajeni ritam hranjenja i dnevnih aktivnosti. Pomoću ove sonde se detektuje koju vrstu refluksa dete ima, koliko često se one dešavaju tokom dana, da li je vraćanje kiseline povezano sa simptomima i kakva je „pokretljivostˮ jednjaka.
  • Gornja endoskopija. Ovim ispitivanjem pedijatar gastroenterolog direktno gleda sluznicu jednjaka, želuca i deo tankog creva. a pomoću male optičke kamere. Tokom postupka, pedijatar takođe može uraditi biopsiju (uzeti uzorak) zida jednjaka da bi isključio druge probleme i videti da li refluks izaziva druge komplikacije (suženje jednjaka ili Barrettov jednjak).

Tretman GERB-a

Lečenje GERB-a zavisi od uzrasta, vrste i težine simptoma.

Ukoliko Vaša beba ima tek nekoliko meseci i ima simptome GERB-a:

  • ukoliko beba sisa: potrebno je da se hrani na 3h, da se nakon podoja uspravi da podrigne i da se beba drži na desnom boku ili da joj se uzglavlje podigne tako da nagib bude oko 30 stepeni (toplo se preporučuju antirefluksni jastuci, koji se mogu nabaviti i na našem tržištu). Kod malih beba najčešće na ove mere dolazi do značajnog poboljšanja. Treba znati da je u ovom ranom dojenačkom periodu refluks dosta čest, i da najčešće prolazi kada beba napuni 6 meseci, tj. kada beba počne da sedi i počne sa unosom nemlečne, čvršće hrane.
  • ukoliko se beba hrani adaptiranom mlečnom formulom, najčešće se uvodi antirefluksna mlečna formula (AR formula). Ponekad pomaže da se smanji zapremina unetog mleka po obroku (ali je tada potrebno češće hraniti bebu, na primer na svaka 2 sata).
  • Ukoliko ne dolazi do poboljšanja, potrebno je da razgovarate sa Vašim lekarom da bi ste dobili savete za dalje.
  • Ponekad kod beba se uvode lekovi za smanjenje želudačne kiseline (Inhibitori protonske pumpe)

Kod starije dece najčešće se prvo kreće sa uvođenjem lekova koji smanjuju stvaranje želudačne kiseline (Inhibitori protonske pumpe, H2 blokatori) i pridržavanje higijensko-dijetetskom režimu. Lekovi se piju nekoliko meseci (najčešće 2 meseca). Higijensko dijetetski režim podrazumeva da dete mora imati 5 obroka dnevno, da ne bi smeo da se prejeda i da 2h pre spavanja ne bi trebalo da jede. Savetuje se izbegavanje hrane koja izaziva osećaj gorušice (kafa, gazirani napici, alkohol, „fast-food“, pržena, masna hrana i začinjena hrana). Ukoliko je dete gojazno savetuje se redukcija telesne težine.

U retkim slučajevima, kada lekovi i higijensko-dijetetski režim ne pomažu, potrebno je sprovesti hiruršku proceduru (pod nazivom fundoplikacija).

Kada pozvati doktora

Ukoliko Vaše dete ima simptome GERB-a, razgovarajte sa svojim pedijatrom gastroenterologom. Uz pravilnu dijagnozu i lečenje, deca budu dobro. Na ovaj način izbegavaju se i brojne komplikacije koje značajno mogu uticati na zdravlje deteta.

Napomena

Sve informacije u ovom tekstu su u cilju edukacije. Za specifične medicinske savete, dijagnoze i tretmane lečenja OBAVEZNO se obratite svom pedijatru.