Celijačna bolest

2018-01-19T23:17:16+02:00 By |Gastroenterologija|0 Comments
  • Pedijatrijska ordinacija Beograd

Šta je u ovom članku?

  • O celijačnoj bolesti
  • Simptomi
  • Dijagnoza
  • Terapija – Promene u ishrani
  • Jesti van kuće
  • Pomoći Vašem detetu da se nosi sa bolešću

O celijačnoj bolesti

Celijačna bolest je autoimuni poremećaj izazvan glutenom. Gluten je protein koji se nalazi u pšenici, raži i ječmu. Stvorena antitela najčešće dovode do oštećenja sluznice tankog creva, ali mogu dovesti do oštećenja bilo kog organa u našem telu, pa osoba može imati brojne i raznovrsne simptome.

Još uvek se ne zna se razlog zašto kod nekih osoba gluten uzrokuje ovu imunu reakciju. Utvrđeno je da osobe koje su nosioci HLA DQ2 i/ili DQ8 gena imaju predispoziciju za razvoj celijačne bolesti.

Ako je Vašem detetu dijagnostikovana celijakija, postoje načini da mu pomognete da Vaše dete ponovo bude zdravo.

Simptomi

Celijačna bolest se može desiti u bilo kom trenutku u životu, kod osoba koje su genetski predisponirane, i koje su konzumirale gluten.

Celijačna bolest se može manifestovati na različte načine. Simptomi mogu biti vezani za digestivni sistem (hronična dijareja, zatvor, bolovi u trbuhu, mučnina, povraćanje) ili nevezani za digestivni sistem (zamor, malaksalost, osip na koži, gubitak u telesnoj težini, nenapredovanje, anemija, bolovi i otok zglobova, brojni neurološki poremećaji, neplodnost, poremećaj menstrualnog ciklusa…).

Ispitivanja su pokazala da neke osobe češće obolevaju od celijačne bolesti. To su osobe koje već imaju neki autoimuni poremećaj (autoimuni tiroiditis, dijabetes melitus tip 1, autoimuni hepatitis…) ili osobe koje imaju neki sindrom (deficit IgA imunoglobulina,  Daunov sindrom, Tarnerov sindrom…)

Dijagnoza

Dijagnostikovanje celijakije obično počinje jednostavnim testom krvi koja meri nivo specifičnih autoantitela za celijačnu bolest. Ova autoantitela se nazivaju antitela na tkivnu transglutaminazu i antiendomizijalna antitela. Na osnovu vrednosti ovih antitela pedijatar gastroenterolog odlučuje da li treba nastaviti dalje ispitivanje. Dalje ispitivanje podrazumeva genetsko ispitivanje i endoskopiju.

Pedijatar gastroenterolog kod dece endoskopiju radi u anesteziji, pa je procedura bezbolna. Cilj endoskopije je da se vidi sluznica jednjaka, želuca i tankog creva i da se uzme uzorak sluznice tankog creva za histopatološko ispitivanje.

Terapija – Promene u ishrani

Ako je Vašem detetu dijagnostikovana celijačna bolest, pedijatar gastroenterolog će Vas uputiti na hranu koju Vaše dete sme da jede i koju ne sme da jede. Budući da će te promene u velikoj meri uticati na svakodnevni život Vaše porodice i ishranu Vašeg deteta, pedijatar može predložiti da se obratite nutricionisti za savet.

Pšenicu, ječam i raž treba eliminisati iz ishrane Vašeg deteta. Žitarice koje Vaše dete sme da jede je pirinač, kukuruz i heljda. Od ostalih namirnica Vaše dete sme slobodno da jede mleko i mlečne prozvode, jaja, meso, ribu, voće i povrće, koštinjave plodove, mahunarke, pečurke.

Najveći broj osoba sa celijakijom sme da jede ovas. Ipak, u Srbiji je jako teško naći ovas koji nije kontaminiran zabranjenim žitaricama, pa se iz ovog razloga ovas ne savetuje za upotrbu kod osoba sa celijakijom.

Pri kupovini namirnica važno je da pažljivo pročitate etiketu (dekleraciju) pre kupvine i pre nego dozvolite da ih dete konzumira. Pomognite Vašem detetu da nauči da to samo uradi. Kada postoji sumnja, najsigurnija stvar je pretpostaviti da proizvod sadrži gluten i da se ne konzumira.

U Srbiji samo namirnice sa znakom precrtanog klasa pešnice, koje je odobrilo Udruženje Srbije za celijakiju, su bezbedne za upotrebu.

Jesti van kuće

Osobe sa celijačnom bolešću nisu ograničeni da jedu isključivo kod kuće. Uz iskustvo i znanje, moći ćete da saznate koja jela u restoranima ili domovima prijatelja sadrže gluten. Udruženje Srbije za celijakiju može imati listu restorana gde se bezbedno može jesti hrana bez glutena. Neki restorani sada nude bezglutenska jela na svojim menijima – obavezno pitajte!

Ponekad, bez obzira koliko ste dobro pripremljeni, možda nećete moći da saznate da li je određena hrana bez glutena. Kada sumnjate, naručite nešto drugo Vašem detetu da jede!

Evo nekoliko saveta koje treba zapamtiti prilikom izbora hrane:

Počnite sa hranom koju Vaše dete može jesti. Hrana i sastojci koje neko sa celijačnim oboljenjem može jesti su od kukuruza, pirinča, heljde, povrća, voća, mesa, ribe, mahunarki, koštunjavih plodova, mleka i mlečnih prozvoda, jaja.

Budite u potrazi za eventualnom unakrsnom kontaminacijom. Čak i kada jedete ili pripremate hranu koja je bez glutena, ako ona hrana dolazi u kontakt sa hranom koja sadrži gluten, postoji rizik od unakrsne kontaminacije. I male količine glutena, koje na ovaj način dodju u hranu osobe sa celijakijom može biti jako štetna i opasna za njeno zdravlje.

Ako pečete hranu sa proizvodima koji sadrže gluten, temeljno čistite uređaje, posuđe i radne površine pre nego što pripremite proizvode bez glutena. Ne zaboravite da dobro operete ruke i kada kuvate i pripremate hranu.

U restoranima, kažite konobaru ili osoblju kuhinje o stanju Vašeg deteta i proverite da li znaju da je važno da hrana Vašeg deteta ne sadrži gluten ili slične sastojke.

Većina prodavnica prehrambenih proizvoda sadrži hleba bez glutena, žitarice, kolačiće, krekere i druge proizvode. Prodavnice zdrave hrane i marketi na pijacama mogu imati veći izbor ove hrane. Obavezno proverite na koji je način namirnica bez glutena skladištena. Skladištenje ovih namirnica blizu namirnica sa glutenom značajno povećava rizik od kontaminacije.

Pomoći Vašem detetu da se nosi sa bolešću

Ono što eksperti znaju o celijačnoj bolesti se razvija tako brzo da su mnoge knjige i web stranice zastarele. Da biste bili sigurni da uvek imate najnovije i tačne informacije, razmislite o pridruživanju Udruženju Srbije za celijakuju.

Ako Vaše dete ima celijačnu bolest, važno je edukovati druge odrasle osobe u životu Vašeg deteta – vaspitače, nastavnike, školske medicinske sestre, savetnike kampa, bebisiterke i roditelje drugova – o stanju deteta i objasniti važnost da Vaše dete ne konzumira hranu sa glutenom. Naučiti stariju decu da ne uzimaju hranu od drugih, osim ako nije od nekoga za koga je poznato da će nastojati da hranu bez glutena.

Može biti teško za Vaše dete da se prilagodi dijeti bez glutena. U početku može biti veliki izazov za Vas da se dobro prilagodite novoj situaciji. Ali tokom vremena, Vi i Vaše dete ćete saznati koja je hrana sigurna a koja nije dozvoljena, što olakšava pronalaženje obroka.

Simptomi se povlače ubrzo nakon što se gluten eliminiše iz ishrane. Ali deca koja imaju blage simptome ili su bez simptoma mogu vremenom imati teškoće sa pravljenjem i održavanjem dijetetskih promena. U takvim slučajevima, jaka porodična podrška je posebno važna.

Takođe pomaže pronalaženje grupa podrške, od kojih mnoge organizuju posebne događaje za decu kojima im pomažu da shvate da nisu sama sa ovim dijetetskim problemima. Razgovarajte sa svojim pedijatrom gastroenterologom o pronalaženju takvih resursa u Vašoj zajednici.

Napomena

Sve informacije u ovom tekstu su u cilju edukacije. Za specifične medicinske savete, dijagnoze i tretmane lečenja OBAVEZNO se obratite svom pedijatru.